Kako trošiti manje energije i živjeti udobnije?

Danas kad znamo kako kućanski aparati imaju energetske razrede, koji označavaju potrošnju tj. energetsku učinkovitost, također možemo shvatiti kako mjesto rada ili stanovanja ima svoj energetski razred, odnosno energetski certifikat. Tako je postalo normalno da vodimo računa o učinkovitosti kod kupovanja kućanskog aparata, a također nam je bitno i to da sama zgrada u kojoj živimo ili radimo bude učinkovita.

 

 

Kada imamo zgradu koja „traži“ malo energije te imamo kućanske uređaje, rasvjetu itd. koji „traže“ minimalno energije da bi nam pružili ugodnost boravka na koju smo navikli ili čak i bolju, onda možemo pričati da je naša zgrada energetski učinkovita.

 

Pametnim projektiranjem i gradnjom do manje potrošnje energije

 

Gore navedeno nužno ne znači povećanje troškova. Kad se pametno projektira i gradi, troškovi grijanja i hlađenja će tijekom cijelog životnog ciklusa zgrade biti značajno niži. Trošak, kao i ušteda energije, mjerljivi su još u fazi planiranja tj. projektiranja, a pametnim osmišljavanjem upotrebe građevinskih materijala, izolacije, prozora i mehaničke ventilacije s povratom topline te učinkovitom rasvjetom i tehničkim sustavima itekako možemo uštedjeti energiju.

 

 

Dakle, baza arhitektonsko-građevinskog projekta je dobro riješiti kuću. Temelj svega je dobra toplinska izolacija, prozori, zrakonepropusna ovojnica zgrade i mehanička ventilacija s povratom topline. Tek tada, kada naša kuća ili zgrada ima malu potrebu za energijom, kao „šlag na tortu“ možemo staviti obnovljive izvore energije i proizvesti svu potrebnu energiju na svom vlastitom krovu.

 

 

Kod ovakve pametne gradnje proizvodnja energije također je pametan odabir. Mobilna kućica MUZA i projekt NZEB Roadshow u proteklih dvije godine obišli su veći dio Hrvatske i pritom demonstrirali kako odabir materijala i sustava utječe na konačnu potrošnju i proizvodnju energije te udobnost življenja. Kvalitetno osmišljena kuća proizvodi energiju, a u njoj je kompletna potrošnja svedena na minimum, odabirom uređaja s najvišim energetskim razredima. Zamislite samo situaciju kad na krovu proizvedete 99% energije koja je potrebna u vašoj kući, kao što je to slučaj na MUZA-i?

 

 

Čitava je priča tek uvod i priprema za nadolazeće zahtjeve koji se najavljuju „iz Bruxellessa“, a to je nulta emisija CO2 pri izgradnji zgrada.

 

Naime, od 2027. za sve zgrade koje koriste tijela javne vlasti neto emisija CO₂ morat će biti jednaka nuli, tj. bit će nulte emisije. Osim njih takav će zakon obuhvatiti i sve nove zgrade koje se grade od 2030. godine.

 

Kako postići nultu emisiju pravo je pitanje čiji odgovor se mora pripremiti na vrijeme, a za što je potrebno obučiti i dovoljan broj stručnjaka za što se vrši priprema i edukacija kroz projekt BUS GoCircular.

 

Kako ćemo računati CO₂ prilikom gradnje?

 

Uzmimo za primjer kako obnovljivi izvori energije već unutar nekoliko godina vrate svu emisiju CO₂ uloženu u proizvodnju, a zatim u daljnjem korištenju zapravo smanjuju emisije koje su ugrađene u zgradu zbog toga jer ste koristili materijal poput npr. betona ili čelika u gradnji Vaše zgrade, a upotrebom recikliranih materijala ili drva u gradnji možete postići da i sama ugrađena emisija CO₂ u zgradi bude minimalna.

 

 

Kako bi uopće mogli izračunati bilancu emisija CO₂ za vašu zgradu trebat ćete detaljno poznavati utjecaj svakog proizvoda na okoliš. Informacije će davati proizvođači građevnih materijala i proizvoda u dokumentu koji se naziva Izjava o utjecaju proizvoda na okoliš.

 

Izjava o utjecaju proizvoda na okoliš EPD, bit će temeljni dokument, koji će služiti projektantima i arhitektima da bi mogli odabrati građevne proizvode koji imaju manji utjecaj na okoliš, a time i ljude. Iskustvo izrade EPD-a za proizvod ECO-SANDWICH pokazuje da s godinama sve više arhitekata iz Europe, zapravo pokazuje da upotreba recikliranih materijala i njegova superiorna svojstva u smislu energetske učinkovitosti u današnjem svijetu postaje sve zanimljivija.

 

Što kada koristimo stari namještaj?

 

Kao i s uporabom drugih materijala, ponovnim korištenjem postojećeg namještaja, smanjujemo emisije CO₂ potrebne i za proizvodnju novog namještaja, tako i za upravljanjem otpadom koji je nastao kada „bacimo“ stari namještaj, tj. i na taj način pomažemo očuvanju planeta. Puno je aspekata koji su u ovakvom gledanju na stvari vrlo bitni, od dosad spomenuti, pa sve do npr. emisije hlapljivih organskih spojeva iz elemenata zgrade, parketa ili pak namještaja, ali i mnogih drugih.

 

Urbani toplinski otoci

 

Za čitavu se priču veže i količina upijanja sunčevog zračenja jer utječe na fenomen urbanog toplinskog otoka (eng. Urban Heat Island – UHI) koji je prisutan u svim gradovima, neovisno o njihovoj veličini te on predstavlja razvoj viših temperatura zraka urbanih sredina u usporedbi s okolnim gradskim predgrađima i ruralnim sredinama.

 

 

Intenzitet urbanog toplinskog otoka (eng. Urban Heat Island Intensity – UHII) je vjerojatno najistaknutiji problem vezan za toplinsku ugodnost vanjskog i unutarnjeg okoliša te energetsku učinkovitost zgrada, i to prvenstveno u vidu potrošnje energije za hlađenje. Konkretno, solarna refleksija ili albedo se navodi kao prva karakteristika materijala, odnosno njegove površine, koja doprinosi zagrijavanju površina urbanog okoliša. Albedo površine materijala predstavlja omjer reflektiranog i upadnog globalnog sunčevog zračenja, te se njegove vrijednosti kreću u rasponu od 0 (upija svo upadno sunčevo zračenje) do 1 (reflektira svo upadno sunčevo zračenje).

 

 

Materijali s visokom vrijednosti albeda reflektiraju veću količinu upadnog sunčevog zračenja, što znači da manji postotak upadnog sunčevog zračenja upijaju – u pravilu materijali svijetlije boje. Analize na zadarskom Forumu pokazale su kako je kombinacija kamena, asfalta i betona vrlo neugodna i da su potrebne intervencije kako bi se osigurala bolja ugodnost boravka ljudi na otvorenom prostoru. Jedno od rješenja je posađena trava na samoj lokaciji, čime bi se „proizvela“ hladnija površina i smanjen efekt toplinskog otoka.

 

Kako će se vršiti kontrola?

 

Svakako kuća neće moći ishoditi dozvole ako kroz projekt nije dokazano da je ona CO₂ neutralna, ali poanta priče nije zadovoljavanje zahtjeva iz propisa, nego kvalitetna gradnja i gradnja koja će korisnicima omogućiti bolje uvjete korištenja zgrada i vanjskog prostora, a da se istovremeno smanje režijski troškovi, da nam nije niti vruće niti hladno u prostoru nego ugodno, da je kvaliteta zraka kojeg udišemo vrlo dobra, da hlapljivi organski spojevi ne utječu na naše zdravlje.

 

 

Deklarativno je tematika pokrenuta zbog zaštite okoliša (jedinog planeta kojeg trenutno imamo) i pružanja nade da će i naša djeca imati iste uvjete života kao i mi. Iako je tematika pokrenuta zbog smanjenja energetske ovisnosti, ne treba misliti da stručnjaci ne razmišljaju o kvaliteti života običnog čovjeka. Upravo suprotno, mjerenja i ankete u već izvedenim zgradama pokazuju da ljudi smatraju da su takve zgrade bolje od onih u kojima su ranije živjeli/radili.