Zbog sve većeg značaja energetske učinkovitosti i održivog gospodarenja energijom i prirodnim resursima u suvremenom svijetu te potrebe za cjelovitim i multidisciplinarnim pristupom u zaštiti okoliša, ovaj je projekt osmišljen u svrhu razvoja sustava normiranja vezan uz energetski učinkovitu gradnju koja bi omogućila primjenu jedinstvene, suvremene prakse normiranja u sektoru graditeljstva. Rezultatima projekta predviđeno je omogućiti precizniji izračun utroška svih potrebnih resursa, što osim racionalizacije korištenja resursa istovremeno doprinosi uređenijim odnosima između sudionika u procesu gradnje.
- INOVATIVNA METODA MJERENJA KOLIČINE RADA I POTROŠENOG MATERIJALA
Kao što je spomenuto u uvodnom dijelu i objašnjenju opravdanosti projekta NORMENG, normativi su u Hrvatskoj bolna točka građevinarstva, zaista dugo nerješavana, te se činila sve dosad nerješivom. Iako je mjerenje količine izvršenja građevinskih radova svakodnevna pojava u građevinarstvu, ona se danas i dalje provodi analognim metodama kao što je metar, a u najboljem slučaju radi se o digitalnim daljinomjerima uz veliku količinu manualnog rada i angažmana djelatnika izvođača.
Međutim, u posljednjih desetak godina pojavile su se tehnologije koje bi mogle promijeniti postupak prikupljanja podataka, pa ga i automatizirati. Tehnologije u pitanju su fotogrametrija, LIDAR (eng. Light Detection and Ranging) i Building Information Modelling (BIM) uz potporu računalne tehnologije. Fotogrametrija i LIDAR koriste različitu tehnologiju za istu svrhu, a to je dobivanje 3D snimka postojećeg stanja u stvarnosti. Obje metode kao rezultat daju osnovu za 3D model stvarnog okruženja, kao što je oblak točaka u prostoru (eng. Point cloud), ili mreža površina (eng. Mesh), iz kojeg se mogu relativno jednostavno, uz malo dodatne obrade, iščitati dimenzije, položaj i orijentacija (posljedično i količine) pojedinih elemenata modela. Interakcija između BIM-a i prethodno prikupljenih podataka dodatno pomažu interpretaciji prikupljenih podataka sa terena jer se BIM model može koristiti kao podloga za popunjavanje prikupljenih geometrijskih podataka stvarnim vrijednostima (informacijama), a koje su osnova za daljnju uporabu. Uz uvjet postojanja BIM modela objekta, moguće je usporediti stvarno stanje s BIM modelom te vidjeti postotak izvršenja i odstupanje od planiranog stanja izvršenja radova.
Zašto su izabrane fotogrametrija i LIDAR kao dvije različite tehnologije za snimanje? Fotogrametrija je brža i učinkovitija metoda prikupljanja prostornih podataka na većim površinama i otvorenim prostorima, a nepovoljnija je za snimanje unutrašnjosti i snimanje detalja. Gdje fotogrametrija ima svoje slabe točke, tu se iskazuje LIDAR koji je posebice pogodan za snimanje detalja i unutrašnjih prostora.
Također, uz obje metode potrebno je koristiti i specijalizirane softvere za obradu podataka kao što su softveri za obradu fotografija (Agisoft Metashape), softveri za interpretaciju prostornih podataka prikupljenih LIDAR-om (Faro Scene), softveri za izvlačenje geometrijskih informacija (Pointcab) te softveri za usporedbu izvršenja (Faro BuildIt). Mjerenje količine izvršenja radova je i preduvjet za izradu vremenskih normativa i normativa utroška materijala. Količina izvedenog rada uvijek je prisutna komponenta pri izradi svakog normativa.
Za normativ vremena važno nam je znati koja je količina rada koja je izvedena kao i vrijeme u kojem je taj rad izveden. S druge strane, za normativ materijala potrebno je znati koja je količina pojedinog materijala utrošena za izvođenje rada, kao i količinu rada koja je izvedena. Fotogrametrijsko prikupljanje podataka dronovima i LIDAR-om poslužilo je kao komponenta za dobivanje točnog ulaznog parametra u proces normizacije – količine izvedenog rada.
Napredak u odnosu na postojeće metode, a koji se pokušao ostvariti kroz projekt, očituje se u modernizaciji, digitalizaciji i ubrzavanju samog postupka te u smanjenju mogućnosti kasnijih nesporazuma i sporova. Kroz primjenu navedenih tehnologija za snimanje, mnogostruko se povećava učinkovitost i točnost mjerenja. Također, rezultati projekta bi mogli potaknuti korištenje novih tehnologija u građevinskoj industriji što bi indirektno utjecalo na povećanje produktivnosti građevinske industrije u Republici Hrvatskoj. Dodatno, korištenje inovativnih metoda za mjerenje izvršenja i njihova integracija s BIM-om, doprinosi povećanju ukupne digitaliziranosti građevinske industrije što nije samo usklađeno s projektnim ciljevima, već je u skladu sa stvaranjem novog standarda u građevinskoj industriji.
- BAZA NORMATIVA – TISKANI I DIGITALNI OBLIK (NORMENG2BID)
Uz stvaranje baze normativa (materijal, stroj, rad) u tiskanom obliku, izrađen je i softverski alat koji je usklađen sa IFC BIM standardom i EU standardima.
Aplikacija NORMENG2BID namijenjena je svim sudionicima u gradnji te unosi inovativnost u područje planiranja rada i materijala za energetsko efikasnu gradnju.
Integrirajući digitalni, to jest informacijski model građevine (Building Information Modeling – BIM) s informacijama o efikasnosti potrošnje resursa, NORMENG2BID predlaže optimalno rješenje kod niskoenergetske gradnje.
Osnovno polazište za izradu optimalnog rješenja predstavlja BIM model u IFC (verzija 4) formatu koji sadrži sve potrebne informacije o građevini, kao na primjer: informacije o materijalima, količinama, trodimenzionalni prikaz elemenata objekata i tako dalje. Aplikacija sadrži detaljnu bazu troškovničkih stavaka od šest izdvojenih grupa radova za koje su detaljno raspisani potrebni materijalni resursi i radni sati kvalificiranih radnika. Konačan rezultat aplikacije predstavlja izrada troškovnika radova sa optimalnom efikasnošću potrošnje resursa.
Struktura prikaza troškovnika usklađena je sa strukturom definiranom u GAEB standardu (Gemeinsamer Ausschuss Elektronik im Bauwesen - GAEB DA XML). Troškovničke stavke tako posjeduju brojčani kod, broj stavke, poveznicu s Work Breakdown Structure (WBS) pozicijom, sažeti i opširni opis stavke te jedinicu mjere i jediničnu cijenu pojedine stavke.
NORMENG2BID time standardizirano i nesmetano te unificirano potiče jednoobraznu i slobodnu komunikaciju troškovnika (neovisno o pojedinoj računalnoj aplikaciji) između sudionika gradnje.
Aplikaciju nije potrebno lokalno instalirati već je ponuđena u mrežnom izdanju. Tako njezin korisnik može autonomno koristiti, nesmetano od ograničenja tehničkih karakteristika i kapaciteta računala. NORMENG2BID time doprinosi digitalnoj transformaciji graditeljstva i nadolazećom obvezom korištenja BIM-a kod gradnje.
POSTIGNUTI REZULTATI PROJEKTA
Nepobitno, sektor građevinarstva ima ogroman utjecaj na sam okoliš, te se značajan udio neobnovljivih resursa u svijetu koristi upravo u građevinskom sektoru. U zgradarstvu se krije i najveći potencijal za uštedu prirodnih resursa, povećanje energetske učinkovitosti te većeg iskorištenje obnovljivih izvora energije.
Iz tog razloga, kao rezultat projekta za praksu je ponuđeno poboljšanje metode prikupljanja podataka o izvršenju radova šest temeljnih struka u području zelene gradnje. Tijekom projekta ostvareni su, kroz radionice, konferencije i radne sastanke, kontakti sa zainteresiranim dionicima u gradnji koji su komentirali rezultate, kako su oni već sukcesivno ostvarivani.
Korisnost dobivenih teorijskih postavki i praktične potvrde biti će višestruko korisne za investitore, izvođače, nadzorne inženjere, projektante, naručitelje, sudske vještake, sudove i arbitražna tijela, proizvođače, ali i samu sveukupnu javnost.
Dakako, dobivena objektivna mjerenja i same rezultate potrebno je proširivati i na druge struke te ih s vremenom poboljšati, a sve s ciljem da postanu univerzalno korištena metoda za egzaktno određivanje resursa potrebnih u gradnji. Što se tiče budućnosti gradnje u Hrvatskoj, normizacija je resursa i rada definitivno početni korak koji je kroz projekt NORMENG učinjen.
Puni naziv projekta: NORMENG - Razvoj automatiziranog sustava za normiranje resursa kod energetski učinkovite gradnje
Nositelj projekta: Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet
Privremena adresa – Kranjčevićeva 2, 10 000 Zagreb
Industrijski partner: Normag Expert j.d.o.o.
Ukupna vrijednost projekta: 835.091,91 EUR
Iznos EU sufinanciranja: 697.368,55 EUR
Razdoblje provedbe projekta: 16.12.2020. – 16.12.2023.
Kontakt osoba za više informacija: prof. dr. sc. Ivica Završki, voditelj projekta
Za sve dodatne informacije, službena mrežna stranica projekta je https://normeng.eu/.
