Foto: gradimozadar.hr
Dno krize dostignuto je prije tri-četiri godine, a sadašnji trendovi ipak pokazuju određeni pomak i uzlazni trend u broju zaposlenih, ostvarenim prihodima i zahtjevima za gradnju – Očekivanja stvarnog „buma“ na tržištu su ipak pomaknuta za kraj ove i početak sljedeće godine
Je li građevinarstvo u zadarskoj regiji dostiglo dno krize prije par godina ili i dalje prijeti silaznim trendom poslovanja? Unose li najnoviji podaci malo optimizma u rasprave o stanju gospodarstva? Što je s financijskim pokazateljima, a što s brojem zaposlenih u građevinarstvu? – neka su od pitanja s kojima se suočavaju ne samo poslodavci i radnici u svojedobno perspektivnoj grani gospodarstva, nego i svi oni koji prate dugogodišnje trendove.
U odnosu na nekadašnje „zlatne godine“, ali i nakon kriza u kojima je praktički nestala većina svojedobno velikih građevinskih tvrtki, došlo je do svojevrsnog zastoja u poslovanju u kojem je jedan od najvećih uspjeha bio usporavanje i zaustavljanje negativnog trenda. Više o tome doznali smo u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Zadar od jednih od najupućenijih – direktora zadarske Komore Denisa Ikića, te Davora Jurjevića, predsjednika strukovne grupe graditeljstva pri zadarskoj gospodarskoj Komori.
Prema riječima Denisa Ikića, pokazatelji opravdavaju konstataciju kako je silazni trend u zadarskom građevinarstvu ipak zaustavljen – negdje 2012., odnosno 2013. godine dosegnuto je dno recesije. Prema jednoj od najboljih tzv. pred-kriznih godina – 2008. – padovi su bili očiti, jer su prihodi pali s nekih 1,5 milijardi kuna na polovicu ili 747 milijuna kuna, a broj zaposlenih u tih četiri do pet godina s prvobitnih 2700 ljudi pao je za gotovo tisuću zaposlenih.
-Do ohrabrujućeg pomaka u zadnjih par godina ipak je došlo, jer zadnji potpuni podaci koje imamo iz 2015. godine govore da je broj zaposlenih vraćen na nešto manje od dvije tisuće ljudi, a prihodi su se popeli na oko 930 milijuna kuna. Nedostaju potpuni podaci za 2016. godinu koje ćemo dobiti tek u lipnju, ali već sada možemo ipak reći da se radi o izrazitijem uzlaznom trendu. Pozitivni trendovi odražavaju se posebno u sve većem broju zaprimljenih zahtjeva za gradnju – rekao nam je direktor Ikić.
Visokogradnja brže do poslova
Svojevrsni optimizam pojavljuje se i zbog toga što, iako nema još potpunijih podataka za prošlu godinu, informacije na terenu govore kako se stanje ipak popravlja. Nešto se polako budi – kazuje i Davor Jurjević – što se osjeća više u visokogradnji, ali ne samo u zadarskoj regiji već i na razini Hrvatske, posebno i kada je riječ o turizmu i ugostiteljstvu.
Niskogradnja će, čini se, nešto pričekati izrazitiji rast, posebno infrastruktura koja je vezana uz financiranje fondovima Europske unije, jer je dugotrajnija i administrativna procedura ono što donekle ograničava tempo uzleta. Građevinari su osobno očekivali manji „bum“ već u ovoj godini, no realnije procjene govore kako bi on mogao doći do izražaja bliže kraju ove i početku sljedeće godine, posebno u području vodoopskrbe, odvodnje, cestama…
Dok se na sjeverozapadu Hrvatske mogu pohvaliti najboljim rezultatima i sudjelovanjem u financiranju iz EU fondova, Zadar i Dalmacija donekle će pričekati da se situacija „razmaše“, no u zadarskom slučaju riječ je o specifičnostima gdje nekoliko trenutno većih i jačih firmi vodi ukupni strukovni uzlet. Primjerice, od realiziranih 930 milijuna kuna prihoda pet najvećih – Sarađen, Vodoinstalacije, Ceste Zadarske Županije, Diklo gradnja i Lavčević – prihodovalo je preko 310 milijuna kuna, odnosno praktički trećinu ukupnih prihoda sektora u kojem je zabilježeno gotovo 500 tvrtki. Naravno, riječ je i o onima koji na bilo koji način sudjeluju u području građevinarstva, od klasičnih radova do projektiranja ili pripreme za odgovarajuće poslove.
Tri ključna problema građevinara
Kako naglašavaju i Denis Ikić i Davor Jurjević, problema u građevinskoj struci i građevinskim poslovima ima podosta no zapravo su najizraženije tri „grupe poteškoća“ – nedostatak posla još uvijek je onaj najteži problem za cijeli sektor, koji se različito prevladava ovisno o broju zaposlenih, prihodu i stanju opreme, strojeva i kretanjima na tržištu. Drugi problem, dijelom vezan i kao uzrok i/ili posljedica prvog jest problem radne snage, jer građevinari upozoravaju da ako se gradilišta i obnove biti će problem kako nabaviti (dovoljno stručne) radnike, posebno za određene vrste posla. Isto tako, problem cijena ponovo će se aktualizirati – podaci, među ostalim, govore da je broj zaposlenih u prosjeku od 2008. pao za četvrtinu, ali su prihodi smanjeni za čak 40 posto. Kako u svemu tome biti konkurentan, vidljivo je i u činjenici da velike poslove zapravo uzimaju velike tvrtke iz drugih dijelova Hrvatske.
-Građevinari sami sebe „grickaju“ već duže vrijeme – ističu naši sugovornici – zbog nedostatka posla i kroničnih problema oko ispunjavanja kvalitete i odlaska kvalitetne radne snage na druga gradilišta u Europi. Njemačka je jedno od najčešćih odredišta, a s druge strane problem je i u radnim dozvolama iz zemalja iz kojih dovodimo radnu snagu, primjerice BiH, jer i tamo je sve jači odljev u europske tvrtke, ali ne i hrvatske.
U odnosu na nekadašnje „zlatne godine“, ali i nakon kriza u kojima je praktički nestala većina svojedobno velikih građevinskih tvrtki, došlo je do svojevrsnog zastoja u poslovanju u kojem je jedan od najvećih uspjeha bio usporavanje i zaustavljanje negativnog trenda. Više o tome doznali smo u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Zadar od jednih od najupućenijih – direktora zadarske Komore Denisa Ikića, te Davora Jurjevića, predsjednika strukovne grupe graditeljstva pri zadarskoj gospodarskoj Komori.
Denis Ikić : Dno krize dostigli smo 2012 i 2013. godine, a od tada podaci o broju zaposlenih i ukupnom prihodu se ipak polako popravljaju
Prema riječima Denisa Ikića, pokazatelji opravdavaju konstataciju kako je silazni trend u zadarskom građevinarstvu ipak zaustavljen – negdje 2012., odnosno 2013. godine dosegnuto je dno recesije. Prema jednoj od najboljih tzv. pred-kriznih godina – 2008. – padovi su bili očiti, jer su prihodi pali s nekih 1,5 milijardi kuna na polovicu ili 747 milijuna kuna, a broj zaposlenih u tih četiri do pet godina s prvobitnih 2700 ljudi pao je za gotovo tisuću zaposlenih.
-Do ohrabrujućeg pomaka u zadnjih par godina ipak je došlo, jer zadnji potpuni podaci koje imamo iz 2015. godine govore da je broj zaposlenih vraćen na nešto manje od dvije tisuće ljudi, a prihodi su se popeli na oko 930 milijuna kuna. Nedostaju potpuni podaci za 2016. godinu koje ćemo dobiti tek u lipnju, ali već sada možemo ipak reći da se radi o izrazitijem uzlaznom trendu. Pozitivni trendovi odražavaju se posebno u sve većem broju zaprimljenih zahtjeva za gradnju – rekao nam je direktor Ikić.
Visokogradnja brže do poslova
Svojevrsni optimizam pojavljuje se i zbog toga što, iako nema još potpunijih podataka za prošlu godinu, informacije na terenu govore kako se stanje ipak popravlja. Nešto se polako budi – kazuje i Davor Jurjević – što se osjeća više u visokogradnji, ali ne samo u zadarskoj regiji već i na razini Hrvatske, posebno i kada je riječ o turizmu i ugostiteljstvu.
Niskogradnja će, čini se, nešto pričekati izrazitiji rast, posebno infrastruktura koja je vezana uz financiranje fondovima Europske unije, jer je dugotrajnija i administrativna procedura ono što donekle ograničava tempo uzleta. Građevinari su osobno očekivali manji „bum“ već u ovoj godini, no realnije procjene govore kako bi on mogao doći do izražaja bliže kraju ove i početku sljedeće godine, posebno u području vodoopskrbe, odvodnje, cestama…
Dok se na sjeverozapadu Hrvatske mogu pohvaliti najboljim rezultatima i sudjelovanjem u financiranju iz EU fondova, Zadar i Dalmacija donekle će pričekati da se situacija „razmaše“, no u zadarskom slučaju riječ je o specifičnostima gdje nekoliko trenutno većih i jačih firmi vodi ukupni strukovni uzlet. Primjerice, od realiziranih 930 milijuna kuna prihoda pet najvećih – Sarađen, Vodoinstalacije, Ceste Zadarske Županije, Diklo gradnja i Lavčević – prihodovalo je preko 310 milijuna kuna, odnosno praktički trećinu ukupnih prihoda sektora u kojem je zabilježeno gotovo 500 tvrtki. Naravno, riječ je i o onima koji na bilo koji način sudjeluju u području građevinarstva, od klasičnih radova do projektiranja ili pripreme za odgovarajuće poslove.
TOP10 PO ZAPOSLENOSTI I PRIHODU
Zanimljivo je rangiranje deset najvećih i najjačih poduzeća u zadarskom građevinarstvu po broju zaposlenih i prihodima, najnoviji podaci jesu za 2015. no stručnjaci kažu kako se redoslijed vjerojatno neće puno izmijeniti ni u rangiranju za 2016. godinu. Nekadašnjih velikih tvrtki više nema, no ima dosta poduzeća s malim brojem zaposlenih ili s manjim i neznatnim prihodima.
Među prvih deset po broju zaposlenih tada su na prvom mjestu bile Ceste Zadarske županije (221 zaposlen), zatim tvrtka Sarađen iz Stankovaca (100), Vodoinstalacija Zadar(83), Konektor Sukošan (80), Lavčević Zadar (70), Športski centar Višnjik Zadar, Ploter, Kali gradnja, Zadar gradnja i EL Tim Zadar.
Redoslijed prvih deset po prihodu izgleda ovako: Sarađen, Vodoinstalacija, Ceste Zadarske županije, Diklo gradnja, Lavčević, The Palace, Konektor, ŠC Višnjik, Kali gradnja i PS IMMO.
Zanimljivo je rangiranje deset najvećih i najjačih poduzeća u zadarskom građevinarstvu po broju zaposlenih i prihodima, najnoviji podaci jesu za 2015. no stručnjaci kažu kako se redoslijed vjerojatno neće puno izmijeniti ni u rangiranju za 2016. godinu. Nekadašnjih velikih tvrtki više nema, no ima dosta poduzeća s malim brojem zaposlenih ili s manjim i neznatnim prihodima.
Među prvih deset po broju zaposlenih tada su na prvom mjestu bile Ceste Zadarske županije (221 zaposlen), zatim tvrtka Sarađen iz Stankovaca (100), Vodoinstalacija Zadar(83), Konektor Sukošan (80), Lavčević Zadar (70), Športski centar Višnjik Zadar, Ploter, Kali gradnja, Zadar gradnja i EL Tim Zadar.
Redoslijed prvih deset po prihodu izgleda ovako: Sarađen, Vodoinstalacija, Ceste Zadarske županije, Diklo gradnja, Lavčević, The Palace, Konektor, ŠC Višnjik, Kali gradnja i PS IMMO.
Tri ključna problema građevinara
Kako naglašavaju i Denis Ikić i Davor Jurjević, problema u građevinskoj struci i građevinskim poslovima ima podosta no zapravo su najizraženije tri „grupe poteškoća“ – nedostatak posla još uvijek je onaj najteži problem za cijeli sektor, koji se različito prevladava ovisno o broju zaposlenih, prihodu i stanju opreme, strojeva i kretanjima na tržištu. Drugi problem, dijelom vezan i kao uzrok i/ili posljedica prvog jest problem radne snage, jer građevinari upozoravaju da ako se gradilišta i obnove biti će problem kako nabaviti (dovoljno stručne) radnike, posebno za određene vrste posla. Isto tako, problem cijena ponovo će se aktualizirati – podaci, među ostalim, govore da je broj zaposlenih u prosjeku od 2008. pao za četvrtinu, ali su prihodi smanjeni za čak 40 posto. Kako u svemu tome biti konkurentan, vidljivo je i u činjenici da velike poslove zapravo uzimaju velike tvrtke iz drugih dijelova Hrvatske.
Davor Jurjević : Unatoč kroničnim problemima, stanje na terenu i tržištu budi i malo optimizma
-Građevinari sami sebe „grickaju“ već duže vrijeme – ističu naši sugovornici – zbog nedostatka posla i kroničnih problema oko ispunjavanja kvalitete i odlaska kvalitetne radne snage na druga gradilišta u Europi. Njemačka je jedno od najčešćih odredišta, a s druge strane problem je i u radnim dozvolama iz zemalja iz kojih dovodimo radnu snagu, primjerice BiH, jer i tamo je sve jači odljev u europske tvrtke, ali ne i hrvatske.
Problem radne snage krije i još jedan teret koji pogađa i uz „klasično“ građevinarstvo, velik broj ljudi – riječ je o obrtnicima, odnosno obrtničkim zanimanjima vezanih uz visoko ili niskogradnju. Potrebno je i stanovito vrijeme da se educiraju kvalitetni obrtnici koji sudjeluju u građenju, a navedeni odlazak u inozemstvo događa se i u tom sektoru. Za svojevrsni prijelaz generacija u kojem bi se dio kvalitetnih majstora ipak zadržao, a mladi osposobili za odgovarajući posao zidara, fasadera, vodoinstalatera i slično potrebna je i sustavnija politika poticanja obrazovanja, pa i udruživanja građevinara kako bi bili konkurentniji i za same radnike, ali i investitore. Pozitivni trendovi ohrabruju, no doista odgovori na brojna pitanja ne leže zasigurno (samo) na građevinarima.
