Foto: Lift gradnja d.o.o.
Razmišljamo li kako i koliko podižemo kvalitetu života u Gradu sudjelovanjem u odlukama o izgradnji i energetskoj obnovi, uređenju fasada, ugradnji dizala…
Obnova stambenih zgrada, točnije rečeno energetska obnova u kojoj stanari sve više razmišljaju mogu li smanjiti svoje račune za grijanje, uređenje fasada stambenih zgrada također u cilju energetskih ušteda, ali i uljepšavanje izgleda zgrada i prostora u kojima se stanuje i boravi, ugradnja dizala u zgrade s četiri i više katova…sve su to teme o kojima, čini se, razmišlja sve veći broj građana, dijelom potaknuta i medijskim napisima. Ono što bi možda trebalo posebno ohrabrivati jest i rasprava o takvim temama na mjestu koje bi trebalo biti prvo u poticanju takvih aktivnosti – to je Gradsko vijeće Grada Zadra.
Situacija se ovdje, unatoč tradicionalnim generalnim kritikama o radu zadarskih vijećnika, možda ipak poboljšava. Primjerice, već na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća razmatrana je nedavna inicijativa pod nazivom „Dostupnost do stana u Republici Hrvatskoj“, pokrenuta najprije na razini Hrvatske od Koordinacijskog odbora društava i udruga umirovljenika HP i HT-a, ali i podržana s više ostalih udruga umirovljenika i invalida.
Starijim, teže pokretnim i invalidnim osobama lift omogućuje ostanak u vlastitom domu
Situacija se ovdje, unatoč tradicionalnim generalnim kritikama o radu zadarskih vijećnika, možda ipak poboljšava. Primjerice, već na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća razmatrana je nedavna inicijativa pod nazivom „Dostupnost do stana u Republici Hrvatskoj“, pokrenuta najprije na razini Hrvatske od Koordinacijskog odbora društava i udruga umirovljenika HP i HT-a, ali i podržana s više ostalih udruga umirovljenika i invalida.
Starijim, teže pokretnim i invalidnim osobama lift omogućuje ostanak u vlastitom domu
Ukratko, riječ je poticanju izgradnje dizala u više-stambenim zgradama (tamo gdje ih nema) koje imaju četiri ili više katova, temeljeno na direktivi Europske unije o tome da starijim, teže pokretnim i invalidnim osobama omoguće ostajanje u svojim domovima koliko se to može. Obzirom da EU više praktički i ne predviđa financiranje u izgradnji domova i objekata za starije, cilj je da se navedenim osobama (kojih je sve više u EU i u Hrvatskoj) pruži kvalitetniji pristup vlastitim stanovima, a za to će se usmjeriti novac iz EU fondova.
Pohvalno je istaknuti kako su vijećnici, zajedno s dogradonačelnikom Zvonimirem Vrančićem podržali (i bez obzira na stranačke boje) ovu inicijativu, te je konkretnu zadaću o analizi i mogućnostima realizacije dobio i pročelnik Darko Kasap. Oko jedne druge teme, obnove fasada također novcima EU fondova, prijedlog da se osnuje posebna gradska tvrtka za komunalno gospodarenje ipak nije prihvaćen, ali je svih u raspravi „dodirnula“ činjenica kako trenutno Zadar zaostaje, primjerice, pred Rijekom i nekim drugim gradovima gdje je akcija oko prijava za takvu obnovu mnogo masovnija. I opet uslijedio je poziv upraviteljima zgrada da ažurnije krenu s prijavama obzirom da će izradu elaborata za novce EU sufinancirati i Grad Zadar.
Grad Rijeka prednjači u energetskoj obnovi
Dakako, oko konkretnih brojeva novčanih iznosa i prijava stvari su (uobičajeno) dvojake obzirom na kut gledanja – s jedne strane činjenica kako, primjerice, Grad Rijeka povlači 130 milijuna kuna za 130 prijavljenih zgrada djeluje moćno prema mnogo manjem broju zadarskih prijava. No, „prve laste“ mogu se tumačiti i kao najava većih, prije svega građevinskih i projektnih zahvata, pa tako i svega 14 prijava iz Zadra na natječaj za sufinanciranje energetske obnove zgrada kojima bi se „povuklo“ 22,4 milijuna bespovratnog novca, možda zazvuči i „optimistično“ ili „obećavajuće“. Ne manje važno pitanje jest i ono koliko će i za zadarsku građevinsku operativu, pa i projektne potencijale, značiti ovo povećanje radova financiranih novcem izvan zadarske regije?
Riječ je o prijavama, odnosno projektima obnove koji ukupno vrijede i nešto više od navedenog iznosa, ali gdje su stanari odlučili da dodavanjem dijela pričuve kroz više godina, učine pravu stvar za kvalitetu, održavanje, pa i izgled zgrada u kojima stanuju. Je li riječ o „buđenju“ interesa Zadrana, stanara i upravitelja zgrada za energetsku obnovu (jer je nekoliko proteklih godina i natječaja proteklo bez njihovih prijava) moći će se zaključiti tek na nekom narednom natječaju. Na razini Hrvatske, interes je premašio prvobitna očekivanja, ali su stigle i ocjene iz Ministarstva graditeljstva da su prijave shvaćene vrlo ozbiljno, kao i da će novac iz EU za ove namjene ipak pristizati u (sve) većim iznosima.
Ohrabrujuće u svemu tome, ako se trendovi analiza, razmišljanja, rasprava i konkretnih aktivnosti na prijavama nastave, jest jedno tipično i jednostavno gradsko i urbano pitanje - svjedočimo li fenomenu u kojem će građani kroz izgradnju i energetsku obnovu sve više razmišljati i o podizanju kvalitete života u svojem Gradu?
Pohvalno je istaknuti kako su vijećnici, zajedno s dogradonačelnikom Zvonimirem Vrančićem podržali (i bez obzira na stranačke boje) ovu inicijativu, te je konkretnu zadaću o analizi i mogućnostima realizacije dobio i pročelnik Darko Kasap. Oko jedne druge teme, obnove fasada također novcima EU fondova, prijedlog da se osnuje posebna gradska tvrtka za komunalno gospodarenje ipak nije prihvaćen, ali je svih u raspravi „dodirnula“ činjenica kako trenutno Zadar zaostaje, primjerice, pred Rijekom i nekim drugim gradovima gdje je akcija oko prijava za takvu obnovu mnogo masovnija. I opet uslijedio je poziv upraviteljima zgrada da ažurnije krenu s prijavama obzirom da će izradu elaborata za novce EU sufinancirati i Grad Zadar.
Grad Rijeka prednjači u energetskoj obnovi
Dakako, oko konkretnih brojeva novčanih iznosa i prijava stvari su (uobičajeno) dvojake obzirom na kut gledanja – s jedne strane činjenica kako, primjerice, Grad Rijeka povlači 130 milijuna kuna za 130 prijavljenih zgrada djeluje moćno prema mnogo manjem broju zadarskih prijava. No, „prve laste“ mogu se tumačiti i kao najava većih, prije svega građevinskih i projektnih zahvata, pa tako i svega 14 prijava iz Zadra na natječaj za sufinanciranje energetske obnove zgrada kojima bi se „povuklo“ 22,4 milijuna bespovratnog novca, možda zazvuči i „optimistično“ ili „obećavajuće“. Ne manje važno pitanje jest i ono koliko će i za zadarsku građevinsku operativu, pa i projektne potencijale, značiti ovo povećanje radova financiranih novcem izvan zadarske regije?
Riječ je o prijavama, odnosno projektima obnove koji ukupno vrijede i nešto više od navedenog iznosa, ali gdje su stanari odlučili da dodavanjem dijela pričuve kroz više godina, učine pravu stvar za kvalitetu, održavanje, pa i izgled zgrada u kojima stanuju. Je li riječ o „buđenju“ interesa Zadrana, stanara i upravitelja zgrada za energetsku obnovu (jer je nekoliko proteklih godina i natječaja proteklo bez njihovih prijava) moći će se zaključiti tek na nekom narednom natječaju. Na razini Hrvatske, interes je premašio prvobitna očekivanja, ali su stigle i ocjene iz Ministarstva graditeljstva da su prijave shvaćene vrlo ozbiljno, kao i da će novac iz EU za ove namjene ipak pristizati u (sve) većim iznosima.
Ohrabrujuće u svemu tome, ako se trendovi analiza, razmišljanja, rasprava i konkretnih aktivnosti na prijavama nastave, jest jedno tipično i jednostavno gradsko i urbano pitanje - svjedočimo li fenomenu u kojem će građani kroz izgradnju i energetsku obnovu sve više razmišljati i o podizanju kvalitete života u svojem Gradu?
