Kao što je poznato, Europska komisija je usredotočena na poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih zgrada kako bi se postigli ciljevi postavljeni za 2020., 2030. i 2050. a koji su vezani uz smanjenje potrošnje energije u zgradama.
Poznato je da će države članice, uključujući i Hrvatsku, osigurati da od 31. prosinca 2020. sve nove zgrade budu zgrade gotovo nulte energije (NZEB). S druge strane se postavlja pitanje energetske obnove postojećih zgrada.
Buildings Performance Institute Europe (BPIE) je utvrdio da je u 2017. godini samo 3% zgrada u EU ocijenjeno kao visoko energetski učinkovitim zgradama (s energetskim certifikatom A ili boljim), a preostalih 97% zgrada treba energetsku obnovu kako bi se dostigli ciljevi dekarbonizacije postavljeni za 2050. godinu. Međutim, do sada su stope obnove u EU niske, te se pokazuje da energetska obnova postojećih zgrada postaje pravi izazov u smislu postizanja ciljane energetske učinkovitosti. Složenost procesa obnove energetske učinkovitosti vidljiva je iz činjenice da se ne postižu ciljane (projektirane) uštede u stvarnom korištenju zgrada, već nešto niže vrijednosti, ali i time što je samo 0,4-1,2% (ovisno o zemlji) obnovljenih zgrada svake godine.
U „Godišnjem izvješću o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti“ dan je pregled ostvarenih kumulativnih ušteda u razdoblju od 2014. do 2016. godine te je procijenjena ukupna površina obnovljenog fonda zgrada kroz programe energetske obnove u iznosu od 2.172.440 m2 (1,2 %) korisne površine, a potrebno je obnoviti još 190.346.560 m2 korisne površine zgrada (98,8 %) do 2050. godine. Postizanje ciljane energetske obnove po stopi od 3% godišnje do 2050. godine zahtijeva mobilizaciju značajnih investicijskih i operativnih troškova, koji se procjenjuju na gotovo 790 milijardi kuna. Nacrt Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (MGiPU, rujan 2017.) predviđa izravan učinak programa obnove nacionalnog fonda zgrada na zapošljavanje u građevinarstvu te se navodi potreba otvaranja i do 26 000 novih radnih mjesta (do (uključivo i) 2020. godine). Jasno je da se ovdje radi o velikoj mobilizaciji resursa, osobito rada u graditeljstvu, potencijal mobilizacije može se grubo procijeniti na 40 – 50% angažmana resursa u građevinarstvu u odnosu na 2016. godinu.
Iz dosadašnjeg iskustva autora, izgradnja nZEB-a i dubinska energetska obnova zgrada općenito se pokazala složenim procesom za građevinsku industriju. I NZEB i dubinska energetska obnova zgrada zahtijevaju promjenu poslovanja kao i uobičajenih postupaka svih uključenih dionika, uključujući arhitekte, inženjere građevinarstva i strojarstva, voditelje gradilišta i građevinske radnike (obrtnike).
Pokazuje se da je jedan od najvećih problema koji se pritom javljaju nedostatak kvalificiranih inženjera i radnika na gradilištima koji posjeduju potrebne vještine za gradnju visokokvalitetnih NZEB zgrada te energetskih obnova. Ovdje se misli na osiguranje zdravih životnih uvjeta za stanare, bez ikakvih grešaka u izgradnji koje bi se tijekom korištenja manifestirale kao građevinska šteta i osiguravanja da se u uporabi troši projektirana količina energije. Stoga je od ključnog značaja poboljšanje kompetencija stručnjaka koji su vezani uz gradnju NZEB zgrada i dubinsku energetsku obnovu, uključujući građevinske radnike različitih zanimanja vezanih uz energetsku učinkovitost.
Postoje brojni primjeri gdje je provedba mjera energetske učinkovitosti prouzročila štetu i / ili loša svojstva zgrada u korištenju, a sve zbog nedostatka kompetencija projektanata, građevinskih radnika i / ili nadzornih inženjera.
Fit-to-NZEB, projekt u sklopu programa Obzor 2020 nastavio je nasljeđe inicijative BUILD UP Skills odnosno projekta Croskills u području graditeljskih vještina. Projekt Fit-to-NZEB imao je za cilj povećanje kompetencija i vještina građevinskih stručnjaka u 7 europskih zemalja - Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj , Irskoj, Italiji i Rumunjskoj - kroz jedinstvene obrazovne programe i pilot-obuke, što će sasvim sigurno pridonijeti kvaliteti i opsegu dubinske energetske obnove zgrada u partnerskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.
