Zanimljiva publikacija o korištenju slame za proizvodnju energije, nedavno je objavljena na stranicama agrobioheat: LINK
Publikacija navodi sljedeće:
Sve je veća svijest o potrebi inteligentne upotrebe bioloških resursa; obnovljiva energija može se proizvoditi iz energije sunca i vjetra, dok se bio masa može koristiti u brojne druge svrhe. (...) Kuće od bala slame dobro su poznate u mnogim zemljama, a možete pronaći tvrtke koje nude "ključ u ruke" za standardne stanove. (...) Kaskadno iskorištavanje slame znači davanje prednosti većim vrijednostima prije nego što se koristi za energiju.
Kada se koristi u postrojenju za bioplin, energetski prinos iz slame iznosi samo oko 60% onoga što se postiže izgaranjem. Međutim, plin ima daleko više mogućnosti za primjenu, a hranjive tvari se recikliraju na poljoprivredno zemljište, zajedno s dijelom ugljika, s biognojivom iz postrojenja za bioplin.
Zanimljivo je saznanje koliko slame uklonjive s polja imamo u Hrvatskoj, a radi se o 101.000 tona na godinu.
Što bi to značilo ako "inteligentno upotrijebimo" slamu za gradnju?
Pretpostavimo da je 50% uklonjive slame dovoljne kvalitete za baliranje za gradnju. (Ostalih 50% se može primjerice uložiti u obogaćivanje poljoprivrednog tla, što je svakako dobar adaptacijski i mitigacijski postupak.)
Od slame koju baliramo za gradnju, možemo svake godine sagraditi oko pet tisuća obiteljskih kuća (potkrovlje+prizemlje) veličine 100m2 neto, tj. 130m2 bruto! To je već više izgrađenih kuća nego što se 2018. g., prema Državnom zavodu za statistiku, izgradilo stambenih metara kvadratnih u kućama s jednim do dva stana.
Ako pretpostavimo da su te kuće mahom izgrađene od cigle i izolirane kamenom vunom, s obzirom na podatke iz ICE Database of Embodied Carbon (2019), ušteda koju možemo postići ukoliko umjesto toga gradimo slamom s drvenom nosivom konstrukcijom iznosi 22.000t CO2e na godinu (za jednu kuću cigleni i vunom obučeni zid znači 5,3t, a slamnati s drvom znači 0,9t CO2e).
Prema Environmental Protection Agency SAD-a, ta je ušteda jednaka kao da svake godine zasadimo 360.000 stabala i uzgajamo ih 10 godina, odnosno ekvivalentna je godišnjoj proizvodnji pet vjetroturbina.
Ta slama je dakle tu. Koliko znam, država ničim aktivno ne podupire njezino korištenje u gradnji i ispitivanje+certificiranje slame i konstrukcija od slame. S obzirom da je tema aktualna već godinama, čak se dobiva dojam da se to namjerno otežava.
Za kraj postavlja se pitanje koliko se naša strukovna udruženja i komora zalažu za promjenu te situacije?
Autor: Veljko Armano Linta, mag. ing. arch.
