Zdrava energetska sanacija za Vaš dom bez toplinskih mostova i plijesni

Današnje građevine moramo obnavljati u skladu s propisima. Zgrade gotovo nulte energije (nZEB) nisu više opcija već obaveza, kako za sve nove zgrade projektirane od 1.1.2020., tako i za postojeće zgrade kod kojih se vrši značajnija rekonstrukcija.

Najisplativija mjera energetske sanacije je svakako toplinska izolacija. Na što moramo paziti kod njezine primjene?

Toplinska izolacija krova ZOOLOŠKOG vrta u Zagrebu

Toplinski mostovi i kako nastaje plijesan?

Koji god materijal pri energetskoj obnovi odabrali, važno je da su svi elementi sustava kompatibilni i izvedeni prema uputama proizvođača.

Ono što nerijetko zanemarimo, jest da toplinsku izolaciju ne provodimo kontinuirano do zone smrzavanja, već se zaustavljamo na spoju podnožja zida (sokla) i zemlje. Na taj način kreiramo tzv. toplinski most na upravo najnezgodnijem mjestu.

Još smo na satovima fizike u osnovnoj školi učili da se hladni zrak zadržava u nižim dijelovima prostorije, dok se topli zrak “penje” prema gore. Uz to, strujanje zraka je slabije u kutovima, nego npr. u sredini prostorije, a to su dva momenta koja pogoduju da se pri dnu zida, koji je dobro izoliran iznad, a lošije ili nikako izoliran u zemlji stvara razlika u temperaturi na unutarnjoj površini zida, koja uz spomenuto slabije cirkuliranje zraka u kutovima, pogoduje razvijanju kondenzata, a posljedično i plijesni.

Mall of Split

Toplinska izolacija krova

Prva i osnovna funkcija krova jest da ne propušta vodu. Bez sanacije hidroizolacijom, niti jedna nas toplinska izolacija neće ugrijati zimi ili spriječiti pregrijavanje prostora neposredno pod krovom ljeti. Poznato je da vlažni materijali odlično provode toplinu.

Prilikom sanacije krova, koji je imao toplinsku izolaciju ugrađenu ispod hidroizolacije, potrebno je utvrditi ako je uslijed propuštanja vode postojeća toplinska izolacija natopljena vlagom, te ju u tom slučaju zamijeniti novom izolacijom, koja će vrlo vjerojatno pružiti bolje toplinske karakteristike i što je najvažnije – bit će suha!

Mall of Split

Ovaj velik i skup zahvat svakako je isplativiji nego da neadekvatno sanirani krov moramo ponovo sanirati, što općenito vrijedi za sanacije kosih i ravnih krova.

Vječna je rasprava na temu da li je bolji kosi ili ravni krov. Koji bolje zadovoljava tradiciju, estetiku, funkcionalnost, iskoristivost prostora… da li je uopće ovakva rasprava smislena?

Za jednu i za drugu opciju postoje argumenti “za i protiv” i to prema svim navedenim kriterijima. Jedini bitan kriterij trebao bi biti taj da je krov siguran od procurivanja i da štiti od temperaturnih promjena.

U propisu nema razlike između kosog i ravnog krova, kad je riječ o ukupnom transmisijskom prolasku topline kroz krovnu konstrukciju. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], građevnih dijelova novih zgrada, malih zgrada i zgrada s manjom ploštinom korisne površine grijanog dijela zgrade (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama treba biti manji ili jednak najvećem dozvoljenom koeficijent U=0,25-0,30 [W/(m²·K)]. Pri čemu je osnovni uvjet taj da unutarnja projektna temperatura grijanog prostora ispod krova mora iznositi Θ_int,set,H ≥ 18 °C.

„U“ koeficijent ovisi o ukupnom sastavu krovne konstrukcije i nije teško zaključiti da što je krovna konstrukcija masivnija (npr. armirano-betonska ploča), to ju je potrebno bolje toplinski izolirati.

U praksi danas na ravnim krovovima ugrađujemo minimalno 16 cm toplinske izolacije, dok u susjednoj Austriji već odavno ugrađuju najmanje 22-24 cm. Ovi se podatci odnose na „klasične“ toplinske izolacije, čiji se koeficijent prolaska topline kreće od λ=0,032-0,040 W/mK.

Održiva obnova, danas često spominjan pojam, ne odnosi se na onu staru uzrečicu „drži vodu dok majstori odu“, već se odnosi na to koliko materijali mogu trajati u određenim uvjetima i pri tome zadržati svoja svojstva.

Današnje norme zahtijevaju da toplinska izolacija mora zadržati svoja svojstva najmanje 50 godina. To se dokazuje statističkom obradom laboratorijskih ispitivanja, jer neki od materijala koje koristimo na krovovima prije 50 godina nisu ni postojali. Za XPS, koji se u graditeljstvu koristi već više od 80 godina, vjerujemo da nema puno nepoznanica. No proizvodnja stalno iznalazi nove načine da proizvede bolje i kvalitetnije materijale.

Ono što je naročito zanimljivo je činjenica da materijali koji su manje otporni na UV starenje, kada se stave pod zaštitu traju mnogo dulje nego kad su direktno izloženi temperaturnim oscilacijama i UV zrakama. Primjer za to su krovovi na Rockefeller centru u New York-u, gdje je originalna bitumenska hidroizolacija i danas u funkciji jer je zaštićena intenzivnim zelenim krovom, a krovovi datiraju iz davne 1938. godine!!!

Rockefeller Center rooftop 2 gardens by David Shankbone

Na crnoj, izloženoj hidroizolaciji temperatura može dosegnuti i više od 80°C ljeti. Jednako tako zimi noćna temperatura može dosegnuti i -20°C. Razlika od 100°C nije zanemariv faktor koji utječe na trajnost materijala.

Toplinske izolacija u sustavu obrnutog ravnog krova štiti hidroizolaciju od vanjskih utjecaja. Temperatura na površini hidroizolacije iznad grijanog prostora pritom je manje-više konstantna, što svakako smanjuje njezin temperaturni rad, odnosno prekomjerno istezanje i stezanje pod utjecajem temperature.

1. završna obloga (npr. parket)
2. cementni namaz (estrih)
3. ekspandirana polietilenska folija - zvučna izolacija
4. FIBRANxps300-L
5. armirano-betonska ploča
6. FIBRANxpsETICS GF
7. unutarnja žbuka

U sustavu obrnutog ravnog krova, hidroizolacija je zaštićena i od UV zraka, mehaničkih utjecaja i sl. No što se događa s toplinskom izolacijom koja ju štiti, a pri tome je i sama izložena atmosferilijama?

Prvo, jedino vodoneupojna toplinska izolacija od ekstrudiranog polistirena (XPS) može funkcionirati u takvim uvjetima. Budući da i sama nije UV stabilna, potrebno ju je zaštititi završnom oblogom, koja ju ujedno opterećuje dovoljnom težinom, da ju ne bi vjetar otpuhao. U normalnim uvjetima, ta je težina minimalno 80-90 kg/m².

Što je s vlagom i vodom? Da li XPS stvarno ne pije vodu? 

1. Ploče XPS-a se postavljaju u nagibu od min. 2%, što sprječava zadržavanje vode na površini.
2. Glatke ploče XPS-a koje se koriste u takve svrhe imaju vodoupojnost pri uranjanju manju od 1%.Konkretno FIBRANxps 300 L ploče imaju WL (T)=0,7 % (volumena). Izvor: https://fibran.hr/wp-content/uploads/sites/11/2020/06/0101_FIBRAN_Tehni%C4%8Dki_podatci_i_podru%C4%8Dja_primjene.pdf

3. Kada je potrebna debljina toplinske izolacije veća od 20 cm, što nije moguće postići jednim slojem toplinske izolacije, moguće ju je postaviti u dva sloja. U tom slučaju se između XPS-a i balasta, odnosno završne obloge, ugrađuje difuzno otvorena membrana, FIBRANskin SEAL koja pospješuje bržu odvodnju, ali i omogućava da voda koja eventualno prodre između slojeva toplinske izolacije, za suhog i toplijeg vremena ispari. Ova membrana je, prema njemačkim propisima, obavezna na obrnutim ravnim krovovima.

Ako izvodimo sanaciju krova koji ne curi, a postojeća toplinska izolacija ispod nje je suha, ali nedostatna da bi efikasno štitila od gubitaka energije za grijanje i hlađenje, najjednostavnije je na takav krov ugraditi dodatni sloj XPS-a.

Toplinska izolacija poda

Kod sanacija podova dvije su mogućnosti.

1. Izolirati pod s unutarnje strane, što iziskuje uklanjanje i zamjenu postojeće završne obloge, smanjuje svjetlu visinu prostorije, ali svakako uvelike doprinosi smanjenju toplinskih gubitaka na podovima na tlu ili iznad negrijanih prostora. Ako je moguće, možemo izvesti toplinsku izolaciju na stropu negrijanog prostora (podzemne garaže ili podruma). To još uvijek ne spašava od pojave toplinskih mostova na spoju poda i vanjskog neizoliranog zida.
2. Jedno moguće rješenje je da se izolira podnožje vanjskog zida do zone smrzavanja, ali to iziskuje iskapanje terena do kote -80 cm u kontinentalnoj Hrvatskoj. I tu postoji rješenje: plićim ukapanjem toplinske izolacije od XPS-a obradimo podnožje zida do dubine npr. 30-40 cm. Iskop proširimo, tako da nedostatak toplinske izolacije u dubini, dopunimo u širini. S 30 cm XPS-a u zemlji na vertikali i 60 cm horizontalno, ublažili smo toplinske gubitke neposredno uz vanjske zidove objekta.

Zaključak

Nema savršenog recepta, osim da se svi faktori uzmu u obzir i prema konkretnom problemu, pronađe adekvatno rješenje. Ukoliko imate dileme oko ovakvih i sličnih pitanja, naš tehnički tim će Vam rado pomoći. Pozivamo Vas da pogledate neka od gotovih rješenja na www.fibran.hr ili www.energyshield.hr ili nam jednostavno pišite na savjet(at)fibran.hr.

Želimo Vam trajno, suho i zdravo stanovanje u novim i obnovljenim domovima.

Autor: Tanja Herr, dipl. ing. arh.